Potpuni vodič kroz HTML za početnike i napredne kroz više od 40 različitih cjelina. Korak po korak kako napraviti svoju vlastitu web stranicu.
Nekima se čini kako je ekstremno teško kreirati web sjedište. Međutim to nije baš tako. Svatko može naučiti kreirati web stranice kôdiranjem u html-u. Članci koji slijede ne pretpostavljaju nikakvo vaše predznanje programiranja ili kôdiranja. Upute koje slijede će vam pomoći kreirati web stranice, no one vam ne mogu dati iskustvo u kreiranju web stranice. To je na vama. Praksa vodi korak po korak do iskustva.
HTML dolazi od engleskih riječi HyperText Markup Language. Hypertext je dio teksta koji ima ulogu poveznice (linka), a Markup Language označava način unosa izgleda informacija unutar dokumenta
HTML dokument sadrži oznake elemenata i običan tekst i opisuje web stranicu.
HTML dokument nazivamo i web stranicom.
HTML svojstva koristimo kako bi promijenili sadržaj HTML elementa, a nalaze se unutar početne oznake elementa.
HTML kôd možete unositi bilo kojim editorom koji omogućava unos teksta bez formatiranja. Primjer takvog editora u Windowsima je Notepad, a Mac OSX računala dolaze s programom TextEdit. Međutim ako želite olakšati unos html tagova, preglednost kôda i napredne mogućnosti editora možete koristiti neki od besplatnih ili komercijalnih editora kôda. Opis besplatnih editora nalazi sa u vodiču kroz html u poveznici HTML besplatni editori.
HTML je materinji jezik web preglednika. Omogućava prikazivanje teksta, slika i multimedije na internetu. Ako želite načiniti web stranicu, ne možete izbjeći html. Čak i kada koristite gotove sustave za izradu web stranica, kao što je WordPress, osnovno poznavanje html će vam olakšati rad i vaša web stranica će izgledati ljepše.
HTML nije programski jezik nego označni jezik. Označni jezik sastoji se od označnih kodova.
HTML označni kodovi su ključne riječi (nazivi elemenata) omotani s šiljatim zagradama npr. <html>.
Označni kodovi koriste se za opisivanje web stranice.
HTML elementi najčešće dolaze u paru, kao <big> i </ big>.
Prvi element nazivamo početni element, a drugi završni element.
Završni element ima isti naziv kao i početni, a razlika je u tome što se ispred elementa umećemo kosu crtu (engl. slash) /.
<html>
<body>
<h1>Naslov teksta</h1>
<p>Lorem ipsum prvi odlomak</p>
<p>Lorem ipsum drugi odlomak</p>
</body>
</html>
Usporedno s razvojem interneta razvijao se i HTML. U počecima interneta, jedini način prijenosa informacije do korisnika bio je tekst. Prva inačica HTML nastala je 1990. godine. Pojavom CSS-a, HTML-u je vraćena prvotna namjena – označavanje tj. određivanje sadržaja, a ne njegovog izgleda. Time je u potpunosti omogućeno odvajanje sadržaja od dizajna.
Novije inačice HTML-a su:
| HTML 4.01 | 1999. |
| XHTML 1.0 | 2000. |
| HTML5 | 2012. |
| XHTML5 | 2013. |
Postoji mnoštvo različitih html dokumenata na webu, a web preglednici prikazuju web stranicu 100% točno samo ako znaju koja html inačica se koristi u dokumentu.
<!DOCTYPE> deklaracija na početku html dokumenta omogućava web pregledniku da prikaže web stranicu ispravno.
U današnjim html dokumentima najčešće deklaracije su:
HTML5:
<!DOCTYPE html>HTML 4.01 Strict:
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01//EN"
"http://www.w3.org/TR/html4/strict.dtd">XHTML 1.0 Transitional:
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">Želite li usavršiti znanje web dizajna ili web programiranja i trebate online instrukcije? Javite se!
